fbpx

Molo Longo

Autohtone vrste Hrvatske

Autohtone vrste

Raznolikost hrvatske flore i faune iznimna je, a ističe se diljem Europe i svijeta. Mnogi Hrvati niti ne znaju koje sve to endemske, autohtone vrste postoje na hrvatskome tlu te što se točno poduzima kako bi se ove vrste zaštitile. Zato vam u nastavku donosimo nekoliko najzanimljivijih autohtonih hrvatskih životinjskih i biljnih vrsta koje se ne mogu pronaći nigdje drugdje u svijetu.

 

Biljke

Velebitska degenija jedna je od endemskih biljaka koje rastu na hrvatskome tlu. Ona je vjerojatno jedna od poznatijih vrsta koje se redovito spominju i u udžbenicima biologije. Pripada porodici krstašica. Izuzetno je rijetka, a svoje je ime dobila upravo prema području na kojemu raste. Velebitska degenija raste u velebitskim planinskim točilima te pukotinama stijena, a visoka je do 10 centimetara te ima žute cvjetove.

Biokovsko zvonce još je jedna hrvatska biljna vrsta. Raste samo na području Biokova, a pripada porodici zvončikovki ili zvončika. Jako je izdržljiva, podnosi različite temperature te raste na nadmorskoj visini između 1400 i 1700 metara. Jednako kao i velebitska degenija, svoje plodno tlo pronalazi u pukotinama stijena. Cvijet joj je obično lijepe ljubičaste boje.

Dalmatinsku iglicu pronaći ćete samo na poluotoku Pelješcu, na nadmorskoj visini na sjevernim i južnim padinama između 300 i 900 metara nadmorske visine. Visine je od 10 do 15 centimetara, a cvjetovi su joj također ljubičaste boje. Nažalost, uništava se branjem, ali inače je jako izdržljiva.

 

Životinje

Naša daleko najpoznatija endemska životinjska vrsta zasigurno je čovječja ribica. Radi se o vodozemcu koji nastanjuje samo područje Dinarida, od Slovenije preko Hrvatske i BiH do Crne Gore. Ima izduženo, jeguljasto tijelo, a koža joj je bezbojna zbog nedostatka svjetlosti. Živi u podzemnim vodama bogatima kisikom na temperaturama od 6 do 12 Celzijevih stupnjeva. Diše plućima i kožom, a ima i tri male čupave škrge.

Ogulinska špiljska spužvica jedina je slatkovodna spužva na svijetu. Živi u podzemnim vodama. Nepravilnog je oblika, velika od 1 do 8 centimetara, a površina joj je izbrazdana i mekana, ali bez pigmenta. Svoj je naziv dobila po lokalitetu na kojem je pronađena, a osim okolice grada Ogulina, ova spužvica pronađena je i u Lici, kod Velike Kapele.

Leptir dalmatinski okaš nastanjuje jedino travnjake u središnjoj Dalmaciji i na otoku Pagu. Strogo je zaštićena vrsta, a razmnožava se samo jednom godišnje. Ovaj leptir smeđe je boje, a na krilima ima niz crnih okašaca sa žutim obrubom i bijelom točkicom u središtu, prema kojima je i dobio ime.

Dinarski voluhar sisavac je iz porodice hrčaka. Nađen je na 17 lokaliteta, a dijeli se na 8 podvrsta. Sive je boje, veličine do 15 centimetara. Osim u Hrvatskoj, možete ga pronaći i u BiH, Crnoj Gori i Srbiji. Jedini je živući predstavnik svoje podvrste te je zaštićen.

 

Raznolikost životinjskih i biljnih vrsta na ovim područjima još je jedan pokazatelj jedinstvenosti i posebnosti Hrvatske. Ako krećete u istraživanje, ne zaboravite si osigurati vrhunski smještaj na vrijeme.

Podijelite s prijateljima
Share on facebook
Share on linkedin

Želite surađivati s nama?
Javite nam se.

Ili nas posjetite u našim uredima u Rijeci, Opatiji, Crikvenici ili na Krku.